30 May 2012

Oinsá Timor-Leste hetan dolar biliaun sanulu . . .

... no oinsá ita sei gasta tomak ho lalais.
La’o Hamutuk apresia nivel transparénsia Timor-Leste kona-ba reseitas gas no petróleu, no informasaun iha artigu ida ne’e mai husi fontes publikasaun ofisiál. Ami enkoraja ema-hotu atu lee no kompriende faktu esensiál sira ne’e, nune’e ita-boot sira sei hetan informasaun no involve iha diskusaun polítika no foti desizaun nian.

Iha fulan rua kotuk, saldu Fundu Petrolíferu Timor-Leste to’o ona biliaun $10, daudauk ne’e parte husi biliaun $13.3 ne’ebé seidauk gasta ne’e rai hela iha Fundu Petrolíferu dezde fundu ne’e hahú harii iha 2005. Gráfiku iha liman los (klik atu hare ho boot) iha barra koloridu tu-tuir malu ne’ebé hanesan nudár xave atu hatene informasaun iha leten ho lista iha okos. Gráfiku ne’e hatudu osan ne’e mai husi ne’ebé, iha tokon dolar Amerikanu ne’ebé la sura ho inflasaun:

t$   829 retornu husi investimentu Fundu Petrolíferu.
t$       8 funan ne’ebé selu ba ANP tanba pagamentu “lukru petróleu” ne’ebé tarde
t$5,155 taxa selu husi kompañia mina-rai
t$6,022 “Lukru petróleu” nudár royalti adisionál husi Bayu Undan
t$     24 royalti (FTP) husi fan mina-rai husi Kitan iha ró iha tasi laran
t$   277 royalti husi gas Bayu-Undan (kadoras ba Darwin LNG)
t$   736 royalti husi fan mina-rai husi Bayu-Undan iha tasi laran
t$     32 royalti husi fan mina-rai husi Elang-Kakatua iha tasi laran

Gráfiku iha liman los halo boot barra ki’ik lima iha gráfiku anterior hodi hatudu rendimentu royalti (FTP – First Tranche Petroleum) husi kada kampu no kada produtu. Kada pagamentu aproximamente 9% husi rendimentu brutu ne’ebé kompañia sira simu husi fan produtu ne’e durante fulan anterior no presu mina-rai matak iha merkadu mundiál (liña mean).

Gas natural husi Bayu-Undan dada ho kadoras ba Australia, atu halo likifasaun no tula ho ró ba Japaun. Osan ne’ebé Japonés sira selu husi sosa gas, ne’e tuir presu mina-rai mundiál refleta ba iha pagamentu husi kadoras/planta LNG ba konsorsiu Bayu-Undan, no refleta ba iha royalti ne’ebé kompañia sira selu ba Timor-Leste (90%) no Australia (10%).

Ho rekursu naun-renovavel hanesan mina-rai no gas, pasadu labele halo prediksaun ba futuru. Bainhira rezerva mina-rai no gas iha Bayu-Undan no Kitan maran tiha, produsaun no reseitas sei menus. Gráfiku iha liman los uza prediksaun presu mina-rai no inflasaun ne’ebé Ministériu Finansa Timor-Leste uza, no hatudu katak ita nia total rezerva gas no mina-rai nato’on de’it atu suporta metade gastu estadu iha nivel ohin loron.

Ida ne’e sei hamamuk Fundu Petrolíferu iha inísiu 2022, tinan rua molok produsaun Bayu-Undan remata, hanesan ami esplika iha ami nia blog foin daudauk ne’e. Ema balu hanoin katak ami nia asumsaun iha blog ne’e konservativu demais, nune’e ami halo fila fali kalkulasaun ho estimatizasaun optimistiku liu (menus prudente) ba presu mina-rai. Gráfiku iha liman los, bazeia ba projesaun “Reference case” foun liu husi Energy Information Administration (EIA) Estadus Unidus, hatudu katak Fundu Petrolíferu bele sei maran iha 2023. Ida ne’e tinan lima tan hafoin kauza polítika ohin loron nian. Maske nune’e, projesaun presu mina-rai nian ne’ebé as liu fali projesaun konservativu (entre EIA nia “Low case” no “Reference case”) ne’ebé Ministériu Finansa uza hodi kalkula Rendimentu Sustentável Estimadu Timor-Leste, sei aumenta tempu moris tinan rua de’it ba Fundu Petrolíferu.

Ho sorte, reza, krize mundiál no ekonomia global ida ne’ebé forte ba dékada balu oin mai, presu ba fan mina-rai bele sai as hanesan EIA nia “High case.” Maske ami hanoin ida ne’e sei fó risku ba futuru planeamentu Timor-Leste ne’ebé bazeia ba mehi, ami modela “case” ida ne’e mós, hanesan hatudu iha liman los. Modelu ida ne’e fó de’it ita tinan lima tan ba Fundu Petrolíferu—tempu nato’on ba labarik kosok oan sira ne’ebé moris ohin loron atu remata eskola sekundária.

Sei difisil atu evita dezastre ne’e, maibé la’ós imposivel. Sidadaun, Governu no Parseiru Dezenvolvimentu sira tenke servisu hamutuk atu:
  • Redús kreximentu despeza Estadu, asegura katak osan gasta ho matenek ba atividade ne’ebé sei prodús retornu ba povo Timor-Leste.
  • Investe ba iha ita nia povo – asisténsia saúde, edukasaun, sanitasaun, bee mos, estrada rurais – duke ba iha projetu infrastrutura ne’ebé boot, atraitivu ne’ebé barak liu benefisia kompañia estranjeiru sira no ema riku balu.
  • Haforsa ita nia ekonomia naun petróleu no produtivu, espesialmente agrikultura no indústria ki’ik, atu redús dependénsia ba importasaun no fornese fontes rendimentu no nesesidade ba ita nia povo hafoin osan mina-rai maran hotu tiha.
  • Foti responsabilidade ba ita nia dezenvolvimentu rasik, duke sadere ba investor estranjeiru, emprestador, kompañia mina-rai internasionál, vizitantes, no importasaun sasán, servisu no peritus. Ida ne’e haruka ita nia osan no riku-soin naun renovavel sai husi Timor-Leste, estraga ita nia patrimóniu petróleu no husik uitoan de’it atu hatudu ba jerasaun futuru sira.

No comments:

Post a Comment